BIJELI DIVOVI BALKANA – NAPOKON POD SNIJEGOM!

BIJELI DIVOVI BALKANA – NAPOKON POD SNIJEGOM!

Zima je i službeno počela. Pahulje su zabijelile najviše vrhove hrvatskih planina, a posebice gorostase na balkanskom poluotoku koji svojom visinom premašuju 2000 metara. Velik dio planinara obožava zimske čarolije i izazovne uspone u kojima snijeg iziskuje više truda i znoja, a planine ih nagrađuju nezaboravnim panoramama i atmosferom koju poznajemo iz bajki i božićnih filmova. Na Balkanu postoji mnogo izazovnih vrhova koji su objedinjeni projektom „Bijeli divovi Balkana“. O čemu se radi – pročitajte u ostatku članka!
Matej Perkov
Matej Perkov
4 min
prije 5 m

Balkan kao Himalaja

Kada zimi balkanski vrhovi osvanu okovani snijegom i ledom, oni više nisu oni pitomi ljepotani koji ljeti ljubazno primaju svakog planinara i izletnika. U zimsko doba godine planina pokazuju svoje surovo lice, a velika hladnoća i snijeg privlače u planinu tek rijetke planinare, iskusne i odvažne. Iako je Himalaja daleko, mnoge planine u regiji nose pridjev „Balkanska Himalaja“ čime se želi dočarati doživljaj zimskog uspona koji zahtijeva punu zimsku opremu. Pasionirani visokogorci koji vole izazov zaista nemaju potrebu ići na daleka i skupa putovanja jer sve što žele imaju ovdje, nedaleko naše Hrvatske, pa čak i u njoj samoj! „Bijeli divovi Balkana“ zapravo je visokogorsko-kulturni projekt iza kojeg stoji organizacija „Mountain wolf“ iz Hrvatske, a pred visokogorce se postavlja znakovit izazov: popeti se na 50 vrhova diljem Balkana u zimskim uvjetima!

Izlazak sunca na Šar planini

Izlazak sunca na Šar planini

Hrvatski balkanski divovi

Projekt „Bijeli divovi Balkana“ obuhvaća 50 vrhova koji se nalaze u Hrvatskoj, Srbiji, Crnog Gori, BiH, Rumunjskoj, Bugarskoj, Grčkoj, Makedoniji, Albaniji, Kosovu i Turskoj. U Hrvatskoj se nalazi 13 vrhova  na našim najvišim planinama, pravih bisera koji sjaje na nebeskom plavetnilu kada ih gledate iz podnožja ukoliko imate sreće da ste ulovili prekrasan zimski dan! U Gorskom kotaru to su Klek kao kolijevka hrvatskog planinarstva ( 1182 m), markantni Risnjak u istoimenom Nacionalnom parku (1528 m) te Kula na Bjelolasici (1534 m) kao najviši vrh Gorskog kotara.

Velebitski masiv zimi

Velebitski masiv zimi

Na se Velebitu nalazi šest vrhova: Veliki Zavižan unutar Nacionalnog parka Sjeverni Velebit, Šatorina (1450 m) kao najistaknutiji vrh srednjeg Velebita te Visočica (1615 m) u lancu južnovelebitskih vrhova. Posebno treba istaknuti dva velikana koji su najviši i ujedno najpoznatijih velebitski vrhovi: Sveto brdo (1752 m) i pet metara viši Vaganski vrh (1757 m). Na našoj najvišoj planini Dinari ovaj projekt obuhvaća dva vrha: Lišanjski vrh (1794 m) kao drugi najviši vrh u Hrvatskoj te Sinjal (1831 m) kao najviši vrh Lijepe naše. Naš južni dinaridski masiv poznatiji pod imenom Biokovo ušao je u ovaj projekt sa tri vrha: izazovni Šćirovac (1619 m) koji se ističe kao najsjeverniji vrh planine, zatim grebenski Sv. Ilija s kapelicom na vrhu (1642 m), te najviši Sveti Jure (1672) koji svojom visinom premašuje i Velebit!

Romantika gorskih sela polako nestaje sa stanovnicima koji se raseljavaju

Romantika gorskih sela polako nestaje sa stanovnicima koji se raseljavaju

Zima poziva na dodatan oprez!

Već smo napomenuli da su visoke planine zimi posebno izazove te svojom sirovom klimom i uvjetima iziskuju poseban napor penjača. Poželjno je iskustvo ili odlazak u planinu u pratnji iskusnijih, a koliko god to ponavljali, nije na odmet ponoviti još pokoji put. Naime, svake zime svjedočimo crnim vijestima o nesrećama u planinu, najčešće neiskusnih planinara koji su se u svijet snijega i leda uputili bez adekvatne opreme i odjeće. Uspon na balkanske divove podrazumijeva cepin i dereze (metalni šiljci koji se montiraju na cipele i omogućavaju sigurno kretanje zaleđenom podlogom), pri čemu svakako ističemo da „žabice“ služe isključivo za hodanje skliskim gradskim ulicama, nikako i u planini! Zima zahtijeva nošenje adekvatne odjeće (kvalitetne hlače i jakna, rukavice…), pri čemu ne treba štedjeti na opremi jer zaista je bespotrebno riskirati pothlađivanje i ozebline radi opreme koja je jeftinija. Pri kupnji zimske odjeće svakako se raspitati kod iskusnijih planinara! Sam ruksak je teži zbog nošenja opreme koja nam ljeti inače ne treba: uz cepin i dereze svakako se nosi penjački pojas i kaciga. Prije negoli se uputimo u zimske planinske uvjete svakako je potrebno znati brojne korisne trikove: korištenje zimske planinarske opreme, kopanje „vučje jame“ u snijegu, paljenje vatre, orijentaciju u zimskim uvjetima te procjenu lavinske opasnosti. Budite oprezni i nemojte da GSS ima previše posla!

Kulturna pozadina planinarskog izazova

Znajte da je sastavni dio planinarenja upoznavanje kraja, ljudi i kulture koji se nalaze podno planine na koju se penjete! Balkan je kao specifičan prostor oduvijek bio sjecište puteva raznih osvajača, stoga ovdje možemo naći brojne kulture koje su tokom povijesti obilježile ovdašnji teritorij. Nerijetko stremimo za putovanjima u dalekim zemljama, a nismo svjesni kakva sve blaga imamo u susjednoj zemlji ili nedaleko naše vlastite kuće. Gdje god da odete, naići ćete na izuzetno zanimljivo kulturološko okruženje koje je sastavni dio identiteta nekog kraja, zemlje ili planine pod kojom se nalazi i obilježava ga toponimom ili nekim drugim znakom.

Sakralni spomenici podno planina vrijedni su posjeta!

Sakralni spomenici podno planina vrijedni su posjeta!

Svaka planina ima neku svoju priču, dok se u mjestima podno planine uvijek može posjetiti zanimljiv muzej, sakralni objekt, spomen dom ili rodna kuća nekog lokalnog velikana. Ono što će vam posebno ostati u sjećanju su susreti s ljudima: Balkanci po naravi jesu komplicirani, ali upravo zato je ovaj „prokleti“ poluotok tako zanimljiv. Svugdje ćete biti srdačno dočekani, a nije rijetkost da vas ljudi pozivaju i na noćenje u svoje kuće. Uz čašu piva, vina ili rakijice lokalcima i gostima razvežu se jezici, a druženje često puta završava obećanjem o uzvraćanju posjeta. Povezivanje planinara, vodičkih organizacija, turističkih zajednica i planinarskih saveza glavni je smisao ovog projekta.

Planine – turizam sutrašnjice

Svake godine pojavljuje se sve više turista koji u Hrvatskoj i drugim balkanskim državama pronalaze odličan rekreacijski poligon za popularne outdoor sportove. Mnoge više ne zanima isključivo kupanje na plaži i šetnja rivom, ili pak klasično razgledavanje gradova: planine se tu nameću kao tajnovit izazov i poziv u divljinu u kojoj ćete testirati svoju psihofizičku snagu i usput otkrivati sve skrivene bisere koje priroda čuva samo za vas. Planine na Balkanu su prekrasne te nikada nećete sresti nikoga tko ih je posjetio i zbog toga požalio!

Makedonske planine zimi pružaju himalajske uvjete

Makedonske planine zimi pružaju himalajske uvjete

Planinski grebeni nerijetko obilježavaju granice kojih se strogo pridržavamo, no bilo bi lijepo i dobro za naš turizam da se npr. počinjemo penjati na Kamešnicu ili Dinaru  iz Hrvatske, pa se spustimo u BiH. Ili pak da se iz Srbije popnete na Staru planinu (iskonski Balkan) i spustite u Bugarsku, ili pak da svoj uspon započnete u Makedoniji i spustite se u Albaniju. Nažalost, područje Balkana od antičke povijesti obilježavaju ratovi i prepadi, nasilje i jagma za teritorijem. Krvava povijest ostavlja posljedice i u sadašnjosti, tako da politika u kojoj najviše stradava turizam kao nositelj gospodarstva ne mari previše za planinarsku romantiku. Stvari ipak idu nabolje: na planinama je sve manje vojnih objekata, sve je više obilježenih staza, sve je veći broj lijepih planinarskih domova i drugih objekata koji planinarima stoje na usluzi i osiguravaju privredu u zajednici. Osnovni preduvjet razvoja turizma je mir – mi ga imamo, a još samo trebamo malko dobre volje, te odlučnost da hrabro prihvatimo izazove kojeg nam nameću društvo i planine, da se na njih popnemo i pogledamo svijet s bijelih balkanskih vrhova!