Zašto nas vježbanje čini sretnijima?

Zašto nas vježbanje čini sretnijima?

Karmen Korda
Karmen Korda
2 min
prije 2 god

Ako ste redovan vježbač sigurno ste već bezbroj puta osjetili znatno poboljšanje raspoloženja koje uslijedi za vrijeme i nakon vježbanja. Koliko god bili umorni, neraspoloženi, pod stresom ili tužni, trening može biti izvrstan stimulator dobrog raspoloženja. I to besplatan. Sjećate se koliko vam se puta dogodilo da vam se teško “natjerati” uopće doći do dvorane, teretane, ili parka, ali ste na kraju svaki put bili sretni i ponosni na sebe što se ipak odradili trening? Vjerojatno ste jako motivirani i vježbanje je postalo vaša navika, dio vaše svakodnevice. Stoga je riječ “natjerati” i stavljena u navodne znakove. Ako se pak još niste sami uvjerili u takvu moć i djelovanje treninga, onda ste sigurno upoznali nekoga tko tvrdi da nema bolje terapije od treninga. Ljudi koji redovno vježbaju, koji u tome uživaju i pronalaze zadovoljstvo, najčešće imaju puno više energije i boljeg su raspoloženja od onih koji većinu vremena provode sjedeći.

Oni koji se još nisu sami uvjerili u učinak vježbanja na raspoloženje mogu promisliti: “Jao, ti što tako redovno treniraju i uvijek imaju snage i volje za treningom sigurno pretjeruju, oni samo žele dobro izgledati pa se prave da im je cijeli taj proces super” ili “Oni vjerojatno ništa ne rade po cijele dane ili im je sigurno puno lakše na poslu nego meni”. Poznate su vam takve predrasude? Ja sam ih čula bar 20 puta. Čak i da u njima ima nešto istine, to nikako nije dovoljno da osoba ostaje uporna u svojim treninzima i da ne odustane.

Ključ upornosti i ustrajnosti leži u “osjećaju nakon treninga”. Taj osjećaj koji kvalitetno odrađen trening uspije stvoriti, može se usporediti s osjećajem potpunog blagostanja, zadovoljstva, poleta ili pak olakšanja. Nakon svakog treninga taj osjećaj pamtimo, u početku svjesno kako bi se lakše motivirali za sljedeći trening, a kasnije automatski. Nakon nekog vremena više nemamo problema s motivacijom jer smo itekako svjesni tog osjećaja koji će nas obuzeti nakon treninga i to nam je dovoljno da se ustanemo iz udobnog kauča i po kiši pođemo na trening.

“Taj osjećaj” nije nešto imaginarno, on se ne pojavi sam od sebe. Iza njega stoji biokemijska reakcija koja se događa u našem tijelu. Riječ je o mehanizmima fiziološko-biokemijskog porijekla koji su zaslužni za psihološke dobrobiti vježbanja. Kada o njima govorimo, moramo prvo spomenuti kralja neurotransmitera u ovom području- serotonin. Serotonin inače nazivamo “hormonom sreće”, a njegova funkcija je prijenos poruka kroz živčani sustav. Manjak ili višak serotonina može značajno utjecati na prijenos živčanih impulsa te, samim time, ponašanje i raspoloženje ljudi. Također se izlučuju veće količine endorfina koji ima analgetičko i anksiolitičko djelovanje, izaziva stanje euforije te pozitivno djeluje na raspoloženje. Dovoljan volumen treninga dovodi do povećanja razine endorfina, a njegovo povećanje u krvi ima pozitivne efekte na raspoloženje.

Da ne ispadne da nama upravljaju samo hormoni, moramo naglasiti i činjenicu da vježbanje podiže tjelesnu temperaturu i tako poboljšava raspoloženje. Taj proces nazivamo pirogeničkom hipotezom. Također, vježbanje reducira somatski i kognitivni aspekt napetosti, što znači da se vježbanjem može prevladati neuromišićna napetost i perzistirajuće misli.

Ne smijemo zaboraviti i važnost sna. Tjelesno aktivni ljudi uglavnom imaju kvalitetniji san, a samim time su bolje raspoloženi i imaju više energije. Tu je i veća mentalna budnost te veći interes za seks, što svakako ima velikog utjecaja na raspoloženje.

Naše tijelo je čudesno, to ste mogli već do sada i primijetiti. Sastoji se od toliko povezanih i kompleksnih mehanizama koji u sinergiji utječu na kvalitetu našeg života. Zapamtite da je redovno vježbanje uvijek izvrsna nadopuna vašoj svakodnevici, a s vremenom postane njen sastavni dio. Svoj život možete unaprijediti na brojne načine, a vježbanje je jedan od onih čiji je “benefit” naprosto neprocjenjiv u usporedbi sa “cost” (za one koji vole za sve napraviti cost-benefit analizu). Ako ste i dalje skeptični, stavite na papir pa procijenite sami. 🙂

autor: Karmen Korda