5 otočkih vrhova koje trebate posjetiti

5 otočkih vrhova koje trebate posjetiti

Kada bi vam netko stavio pojmove „planinarenje“ i „otok“ u istu rečenicu, to bi vam zacijelo zvučalo vrlo čudno, pa možda i nestvarno. Planinarenje po otocima? Kojim otocima, i kakvim to planinama? Velebit, Mosor i Biokovo su na kopnu, a naši otoci ipak su prvenstveno poznati po lijepim plažama. Ali uistinu, koliko god neobično zvučalo, na hrvatskim otocima moguće je baviti se planinarenjem i alpinizmom, a male planine koje se uzdižu svega nekoliko stotina metara iznad mora su fenomenalni vidikovci i u mogućnosti su pružiti nezaboravan planinarski doživljaj!
Matej Perkov
Matej Perkov
5 min
prije 2 m

Poput bisera rasuti veliki i mali škoji hrvatskog Jadrana nude putniku ljepotu kakvu će rijetko gdje naći. Svaki otok je jedan svijet za sebe, priča za sebe, kultura za sebe. Svaki otok ima svoj dijalekt (nerijetko sela i gradići na istom otoku imaju različite dijalekte), svoju kulturu, tradiciju i svoju priču koja je uvjetovala razvoj života kroz stoljeća. Izvan sezone naši otoci prestaju biti košnica puna turista, pa će vam proljetni i jesenski posjet otocima napuniti dušu i izmoriti noge. U ovom tekstu preporučamo pet najljepših planinarskih tura po hrvatskim otocima koje ćete pamtiti za cijeli život!

Brač - špilja koje je nekada bila zaklon pastirima

1. Vidova gora (780 m), Brač

Vidova gora najviši je hrvatski otočki vrh – čak toliko visok da zimi nerijetko osvane okićen snježnim pokrivačem. Najljepša staza prema vrhu vodi iz Bola, te traje oko tri sata hoda. Dobro je označena, a penjući se prema vrhu nailazit ćete na stare pastirske stanove koji pokazuju koliko su visoko nekada ljudi išli u planinu s ovcama. Sa svakom serpentinom otvarat će vam se sve ljepši pogledi, dok naposljetku s vrha ne ugledate Zlatni rat. Maloprije ste bili na plaži, a sada ste na planini u jednom potpuno drugačijem okružju!

Zlatni rat iz planinske perspektive

Brač je velik otok kojem je blizina Splita uvelike utjecala na razvoj i kulturu. Tako blizu obali i jednom velikom gradu, a opet takva osama i intima! Znali su to i svećenici koji su se osamljivali u samostanu pustinje Blaca, do koje vodi vrlo lijepa staza s parkinga do kojeg se dolazi asfaltnom cestom iz Nerežišća. Unutar samostanskih prostorija uređen je muzej, a na stijenama uokolo možete vidjeti polušpilje u kojima su redovnici provodili vrijeme u molitvi. Od samostana do prekrasne uvale Blaca  vodi lijepa staza i treba vam sat vremena hoda, a turu možete nastaviti markiranom stazom sve do Bola koja vodi uz samo more. Na ulazu u Bol nalazi se interesantna Zmajeva špilja koju također preporučamo posjetiti!

Sveti Nikola na Hvaru

2. Sveti Nikola (626 m), Hvar

Ovaj relativno visoki otočki vrh nalazi se na impozantnoj stijeni i jedan je od najljepših otočkih vidikovaca. Za lijepog bistrog vremena vidi se Italija, a na samom vrhu nalazi se kapelica koju je davne 1487. godine sagradio Matija Ivanić. Do vrha možete stići makadamom sa sjeverne strane otoke (pomalo dosadna, ali panoramski lijepa tura) no mi preporučamo markiranu planinarsku stazu iz Svete Nedjelje, mjesta koje se nalazi ispod planine. Osim što je staza vrlo lijepa, markirana i dinamična, ona će vas usput odvesti do još jedne atrakcije. Radi se o visokoj špilji u kojoj se nekada davno smjestio mali augustinski samostan, ugašen krajem 18. stoljeća. Sveta Nedjelja poznata je po vinogradima od čijih se plodova proizvodi kvalitetno crno vino, tako da nakon silaska s vrha možete upotpuniti izlet degustacijom u nekoj od lokalnih vinarija.

Pogled s Krka na Velebit

3. Krševita Obzova (569 m), Krk

Naš najveći otok nema samo pregrš lijepih plaža, već čak dvije planinarske obilaznice, nekoliko interesantnih vrhova, jednu prekrasnu špilju (Biserujka kod Dobrinja) te dva kanjona. Kanjoni Triget i Vrženica poslastica su za avanturiste, s naglaskom da se obilazak preporuča iskusnim planinarima ili u obaveznoj pratnji jer se niz neke dijelove morate spuštati užetom abseil tehnikom. Divljina prirode i neukrotiv krš ovdje vam zorno predočuju koliko skrivenih kutaka imaju naši otoci, a prekrasna Obzova izazov je i avantura za svakog planinara. Namučit ćete se dok dođete do najvišeg vrha ovog otoka, a najdulja i najljepša tura kreće iz Baške.

Zalazak sunca s Obzove na Krku

Prvo se morate popeti na krševito brdo gradac, a onda Vaclavovim grebenom (ime dobio po Čehu koji je jedan od utemeljitelja turizma u Baškoj) nastavljate sjeverno preko nekoliko vrlo zanimljivih vrhova. Cijela tura prožeta je suhozidima kojima su lokalni pastiri nekada označavali svoje terene, a u mlakama ispunjenima vodom još uvijek žeđ gase rijetke ovčice. Planinarske markacije ovdje su plave i zelene boje jer put održavaju Česi, a možete se spustiti i u prekrasnu Staru Bašku panoramskom stazom po ljutom kršu. Pogledi s planine su prekrasni: vidite velik dio Velebita, Rab s Kamenjakom, Lošinj, Cres, Prvić… Osim planinarima, Krk je izuzetno atraktivan i trekkerima i trkačima. Utrke na ovom otoku vrlo su popularne i posjećene. Izlete na Krku možete upotpuniti obilaskom crkvice Svete Lucije u Jurandvoru gdje je nađena Baščanska ploča, posjetom nekom od muzeja, kupanjem na rajskim plažama ili pak nekoj turističkoj manifestaciji.

Pogled na Lošinj s vrha Sveti Mikula

4. Osorščica (588 m), Lošinj

Osorščica je divna mala planina u potpunosti obuhvaćena planinarskom transverzalom koja počinje i završava u Osoru, mjestašcu koje se zapravo nalazi na otoku Cresu, ali je mostom povezano s Lošinjem. Lijepa markirana planinarska staza najprije vas vodi do planinarskog doma Sveti Gaudent koji je otvoren u ljetnoj sezoni, a zatim nastavlja atraktivnom dinamičnom stazu prema najvišem vrhu Televrina (kojeg je davno ispenjao i austrougarski prestolonasljednik Rudolf Habsburški).  Spuštajući se s najvišeg vrha naići ćete na odvojak sa špiljicom u kojoj je prema legendi živio Sveti Gaudent, a za one koji vole mračne atrakcije tu je i veća špilja Vela jama do koje se možete spustiti fiksnom sajlom. U njoj su pronađeni tragovi ljudi koji su ovdje živjeli prije 10 000 godina! I to nije kraj atrakcijama: prije negoli vas spusti u Nerezine, staza će vas dovesti do prekrasne kapelice Svetog Nikole na vrhu Sveti Mikula (557 m), odakle imate nezaboravan pogled na velik dio zelenog Lošinja, pučinu i druge otoke. Izlet na Lošinj možete spojiti i s usponom na vrh Sis (639 m) na Cresu, otoku koji je također postao otkriće mnogim trekkerima koji su došli ovdje na organizirane utrke.

Utvrda Sveti Mihovil na Ugljanu
  1. Šćah (286 m), Ugljan

Nezahvalno je od brojnih lijepih otoka odabrati samo pet, a pogotovo odlučiti koji će biti taj peti. Odluka je pala da spomene Šćah na Ugljanu jer je jedan divan primjer kako niski otočki vrhovi mogu biti itekako atraktivni, ali i prekrasni vidikovci. Dakle, staza koju preporučamo kreće iz mjesta Preko u kojem se nalazi trajektna luka. Cestom imate lijepu pješačku turu do utvrde Sveti Mihovil koja se nalazi na jednom od otočkih vrhova – riječ je o mletačkoj fortici iz 13. stoljeća koja je lijepo očuvana, a ulaz se ne naplaćuje.

Vrh Ugljana

Pogledi sa zidina isplate se posjeta, a ovdje konkretno kreće markirana staza do dva sta udaljenog vrha Šćah. Staza je lijepo uređena i dinamična, a naići ćete i na odvojak do koji vodi do jedne polušpilje koja je vrijedna posjeta. Miris crnogorice podsjeća vas da ste na moru, a vjetar koji pirka kao da vas umiruje jer na ovoj maloj planini ne morate se bojati vukova i medvjeda  – na našim otocima ih nema, pa tako ni ovdje. Možda sretnete neku zmijicu koja se lijeno sunča, no općenito preporučamo otočke ture u ranim jutarnjim satima kako bi izbjegli ljetne vrućine. Sam završni uspon na Šćah vodi vas po oštrim markantnim stijenama koje vam daju osjećaj da se penjete na pravu planinu, makar njen visina možda kazuje suprotno. Ukoliko na vrh dođete zimi, lako moguće da ćete uživati u panorami Velebita pod snježnom kapom. Preporučamo spust u selo Turkije, odakle se lako opet možete vratiti u Preko. Izlet na Ugljan mnogi povezuju s izletom na mostom pripojen Pašman, gdje se od ceste za 40 minuta možete uspeti na vrh Veliki Bokolj (274 m) koji je također lijep vidikovac.