Priča o Dinari

Priča o Dinari

Dinara je planinski masiv na granici Hrvatske i BiH, a upravo po ovoj planini cijeli gorski lanac koji se proteže od Slovenije do Albanije dobio je naziv „dinaridi“. Tu se nalazi najviši vrh Hrvatske, a opustjela sela podno planine kazuju jednu tužnu priču o teškoj prošlosti i romantici koju još uvijek traže planinari kao povremeni gosti.
Matej Perkov
Matej Perkov
4 min
prije 1 m

Dinara i Sinjal

Prekrasna je ta Dinara i ne znam odakle da započnem opisivati njenu ljepotu – da li od raznobojne duge koju stvara Topoljski buk, da li od zelenih livadnih prostranstava koja kao da još jače ističu bjelinu kamena? Da li od stijena samogradskog kuloara, crnogoričnih i bjelogoričnih šumica, ili od panorama koje pucaju s njenih vrhova i grebena? Ovo područje dubokog krša s oštrim krškim oblicima, siromašnom vegetacijom i oskudicom vode navodno je dobilo ime po ilirskom plemenu „Dindari“, ali za to nema povijesnih dokaza.

Najviši vrh Hrvatske – Dinara ili Sinjal?

Možete li zamisliti da uđete u bilo koji razred bilo koje škole u Sloveniji i pitate ih koji je najviši vrh države, a oni ne znaju? Na žalost, kod nas je upravo tako – većina osnovnoškolaca i dobar dio srednjoškolaca, pa i studenata ne znaju da je najviši vrh Hrvatske Sinjal na Dinari (1831 m). On, zapravo, nije najviši vrh te planine – to je Troglav (1914 m) koji se nalazi na teritoriju BiH. Ali planine šutke trpe ljudske fantazije oko teritorija i ne poznaju granice. Na planini vas nitko neće pitati za putovnicu niti vam pregledavati ruksak, a na nju smo dobrodošli svi. Na kraju, kako se zapravo vrh zove, Sinjal ili Dinara? Točno je oboje, a naziv Sinjal je novi jer označava betonski stupić sagrađen na vrhu. Nekada ga naravno nije bilo, a na mnogim kartama naći ćete da je naziv vrha Dinara.

Vršni greben Dinare

Vršni greben Dinare

Život na Dinari

Ovaj planinski masiv dug je 85 km, a jugozapadna stijena planine svojom impozantnom veličinom i gordošću izaziva divljenje u svakome tko je pogleda. Njeno drevno ime Adrion Oros koje se može naći na starim kartama kao da pojačava mističnost te planine koja još u proljeće zna pozdraviti stanovnike Knina i Vrlike svojim bijelim vrhovima. Kao i druge naše planine, Dinara je u prošlosti bila prilično naseljena. S hrvatske strane ponajviše Dalmatinci su još prije 2. svj. rata imali oko 500 pastirskih stanova sa 135 000 ovaca, a Bosanci oko 20 stanova s 15 000 ovaca. Još u 18. st. na suđenju je određena tzv. Močenigova linija od strane tursko-mletačke granične komisije, koja je odredila da veći i niži dio Dinare pripada Hrvatima, a viši i uži tj. vršni dio Bosancima. Zbog toga i danas grebenski dio Dinare pripada BiH. Bilo je podno Dinare i srpskih sela, koja su ponajviše raseljena tijekom Domovinskog rata. Kada na desetom katu zgrade pišemo ovakve tekstove i planiramo planinarske izlete često razmišljamo kako je život u planini bio ljepši i romantičniji nekada, ali to baš i nije tako. U surovom okruženju ponajviše je vladalo siromaštvo, nerijetko i glad. Upravo zbog toga, poput mnogih planina, Dinara danas nije naseljene ni približno kao nekada. Kao ostatak srednjovjekovnog života još uvijek imamo lijepu utvrdu Glavaš iz 14. stoljeća, koja se nalazi nedaleko Kijeva.

Vrh velika Duvjakuša zimi

Vrh velika Duvjakuša zimi

Bijeli balkanski div

Ovaj balkanski div zimi je surovo, negostoljubivo područje u kojem samo zagriženi planinari i alpinisti traže ljepotu, romantiku i izazov. Iako visinom ne premašuje 2000 metara, zbog svojeg položaja na ovoj planini sudaraju se mediteranska i kontinentalna, odnosno planinska klima. Vrijeme se brzo mijenja, a padaline znaju biti obilne. Visok snijeg nekada je znao potpuno odsjeći sela od civilizacije, a zbog nedostatka planinarskih smještajnih objekata u zimske pohode upuštali su se samo najhrabriji i najizdržljiviji. Planinu i sebe moramo poštivati tako da na nju idemo fizički spremni s potrebnom opremom: pri zimskim posjetima Dinari obavezno nosimo dereze i cepin, penjački pojas, kacigu te uže za navez. Iako planinom prevladavaju blage padine, njihov pitomi izgled vara, a orkanski vjetar lako može odnijeti penjača. Dinaridske planine poznate su po himalajskim uvjetima u zimskom periodu, stoga nije čudno što se mnogi alpinisti ovdje pripremaju prije odlaska na visokogorske inozemne ekspedicije.

Nagledati se svoje Domovine s najvišeg vrha!

Upravo taj osjećaj je nešto prekrasno što je potrebno doživjeti. Sam vršni dio sastoji se od dvije podjednako visoke glavice udaljene 50-ak metara. Na jednoj se nalazi križ, a na drugoj kameni stupić s oznakom Sinjal i odnedavna napravljeno planinarsko sklonište. Mnoge planinarske škole u Hrvatskoj u svom programu imaju obavezan posjet najvišem vrhu Hrvatske, na kojem se održava i podjela diploma uz šampanjac i jagode. Novopečeni planinari dobiju užetom po stražnjici kao čin „krštenja“, a zatim tiho i dostojanstveno, s neobičnim osmijehom na usnama gledaju svoju Hrvatsku: Svilaja, pa Knin, nepregledne livade, brda… Dočeka nekada vrh i s maglom, neugodnim vjetrom, injem i kišom, kao da tog dana ne želi goste. Ali ako zateknete planinu u dobrom raspoloženju, priđete joj smireno i srca punog dobre volje – neće nedostajati ganuća i oduševljenja! Na ovom mjestu hrvatsko tlo ljubi nebo, a panorama potiče radoznalost i svojstvenu unutarnju smirenost.

Planinarska kuća Pume

Planinarska kuća Pume

Gdje na Dinari spavati?

Tek se proteklih desetak godina Dinara počela planinarski uređivati, i to ponajviše zahvaljujući vrijednim entuzijastima iz PD Dinaridi. Markirane su brojne staze, uskoro će i službeno biti otvorena atraktivna klinčana „via ferrata“ staza koja će biti pravi hit na Balkanu, a sagrađeno je i nekoliko planinarskih skloništa. U selu Vrdovo nalazi se prekrasan planinarski dom „Sv. Jakov“ koji je odlično ishodište za uspon na Mali Maglaj, a nekoliko sati hoda udaljeni su Troglav i Velika Duvjakuša. Podno vrha Velika Duvjakuša (1600 m) nalazi se divna planinarska kuća „Pume“, a kao ishodište za izlete na Sinjal poznat je planinarski dom „Brezovac“ na 1050 m visine. Nažalost nijedan dom nema ugostiteljsku uslugu, pa svu hranu i piće morate nositi sa sobom.

Topoljski buk

Topoljski buk

I što još?

Ukoliko obavite planinarski izlet prema planu ili čak i prije pa vam ostane viška vremena, postoji nekoliko lokacija koje svakako vrijedi posjetiti: Nedaleko sela Guge nalazi se Topoljski buk, prekrasan slap koji je najljepši u proljeće dok je najbogatiji vodom. Upravo ovdje izvor je naše ljepotice rijeke Krke. Podno Dinare nalazi se i kraljevski grad Knin koji ima najveću očuvanu tvrđavu iz doba Austro – ugarske, dok u mjestu Rumin Panj možete razgledati stari kameni most preko Cetine koja također izvire podno Dinare. Kakvu god kombinaciju napravili, vratite se s Dinare punog srca i ruksaka lijepih fotografija i uspomena!