PRIČA O MOSOR FILM FESTIVALU

PRIČA O MOSOR FILM FESTIVALU

Planinarstvo je od samih početaka bilo puno više od samog uspona na planinu. Ono je okupljalo intelektualce koji su promicali kulturu i stvaralaštvo s ciljem intenzivnijeg povezivanja ljudi s prirodom, ali jednih s drugima. Slike, film, knjige i fotografije neizostavni su dio planinarskog svijeta čija svrha nije samo izraziti dojmove ili dokumentirati planinarske aktivnosti, već i proširiti strast motivirajući druge da krenu u planine. Mosor film festival u organizaciji HPD Mosor iz Splita vrijedan je dragulj u riznici hrvatske planinarske kulture i hvalevrijedan primjer poticanja planinarskog pokreta i ekspedicionizma! Priču o ovom filmskom festivalu koji se održava pored planinarskog doma Umberto Girometta ispričao nam je idejni začetnik projekta Denis Vranješ.
Matej Perkov
Matej Perkov
8 min
prije 2 m

Denise, kako ste došli na ideju o organizaciji ovakvog festivala i koliko ih je do sada održano?

Ovo je bio 6. Mosor Film Festival. Prvi smo održali 2014., a prošle godine je festival izostao zbog obnove planinarskog doma „Umberto Girometta“. Ideja o festivalu planinarskog filma na Mosoru se rodila prije 12 godina kad sam u Breuil-Cervini, alpskom gradiću pod Matterhornom, u jednom izlogu ugledao plakat festivala posvećenog planinarskom filmu i otad tu sliku nisam mogao izbaciti iz glave. Dugo sam promišljao o pokretanju takvog festivala i u Hrvatskoj, točnije na Mosoru, i šest godina poslije uz pomoć obitelji i prijatelja iz HPD-a „Mosor“ napokon krenuo u pustolovinu organizacije Mosor Film Festivala.

Je li vas je u početku bilo strah da je livada Ljuvač na Mosoru malo dislocirana i da će na festival dolaziti mali broj ljudi, s obzirom da do planinarskog doma Girometta ipak ne dopire cesta kao kod većim hrvatskih planinarskih domova? Da li ste razmišljali o još nekim lokacijama, npr Žrnovnica ili Klis?

Iskreno, nisam nikad strahovao za dobar odaziv publike. Ovakav tip festivala mi se koncepcijski nikako nije uklapao u gradove i kino-dvorane. Jedino mjesto koje sam otpočetka smatrao dovoljno dobrom pozornicom za planinarski film je planina. Livada pod planinarskim domom na Mosoru je prostrana da primi sve zainteresirane željne uživanja u planinarskim filmovima pod zvjezdanim nebom i na čistom planinskom zraku. Stoga i ne čudi oduševljenje svih posjetitelja festivala, posebice onih, do tog trenutka neplaninara, koji na jedan vikend napuste svoje gradove, a u njih se u nedjelju vrate kao pasionirani zaljubljenici u planine. Vjerujemo kako će i buduće Uprava HPD-a Mosor pokazati puno razumijevanje za ovaj Festival i da ćemo i u budućnosti MosFF organizirati pod planinarskim domom. Tim više što je Festival danas nešto po čemu je naše Društvo, kao nekad po Stipi Božiću, poznato i izvan granica Lijepe naše.

Koji je cilj festivala, da li postoje neki slični festivali koji su vam bili uzor u vrijeme početka tog projekta?

Cilj Mosor Film Festivala je od samog početka bio da omogućimo dosad neafirmiranim autorima filmova na temu planinarenja, alpinizma, speleologije, sportskog penjanja, turno skijanja i zaštite planinske prirode da svoje radove predstave na velikom platnu široj javnosti, a ne isključivo na mobilnim uređajima putem mrežnog servisa poput Youtube koji nisu u stanju gledatelju prenijeti svu velebnost planina. Od samih početaka izvrsno surađujemo s Festivalom mediteranskog filma Split i njihovim vodstvom Alenom Munitićem i Goranom Akrapom koji nam za potrebe održavanja Mosor Film Festivala uvijek posude profesionalnu kino opremu kako bi užitak u filmskim projekcijama bio potpun. Isto tako imamo izvrsnu suradnju sa srodnim festivalom u Bosni i Hercegovini, „3FOK“ u Kreševu, koja je uvelike utjecala i na razvoj našeg festivala.

Koliko je logistički i organizacijski festival zahtjevan s obzirom na specifičnost lokacije?

Iznimno je zahtjevno, ali kako mi mosoraši volimo reći: „Da je lako ne bi nas dopalo“. Do planinarskog doma moramo na vlastitim leđima iznijeti tešku tehniku, filmski projektor i platno, ozvučenje, rasvjetu, ali nama nikad nije nedostajalo volontera. Ljudi prepoznaju našu strast i kako ovo radimo iz ljubavi prema planinarenju, pa se rado odazivaju svim volonterskim akcijama, od uređenja livade do transporta tehnike. Organizacijske smo sposobnosti brusili prethodnih godina organizirajući Dane hrvatskih planinara na Mosoru, dosad jedine u Hrvatskoj koji su se odvili na mjestu nedostupnom vozilima. U jesen 2018. smo pokrenuli obnovu planinarskog doma „Umberto Girometta“, nesumnjivo jednu od najvećih volonterskih akcija u povijesti hrvatskog planinarstva.

Osim toga, s obzirom da se Festival održava na otvorenom, uvijek moramo razmišljati o mogućnosti njegove odgode u slučaju kiše. Dosad smo uvijek imali lijepo vrijeme, a razlog tome je možda i bezgranična pozitivna energija koja krasi sve okupljene oko Mosor Film Festivala.

Smatrate li da planinarski filmovi mogu motivirati ljude da odaberu planinarenje kao rekreacijsku aktivnost, učlane se u neko planinarsko društvo?

Kulturni aspekt je neraskidivo vezan uz planinarenje, praktično već stoljećima. Planinari su iz bližih ili daljih planina uvijek donosili priče koje su dijelili s ostalima. U početku kroz knjige, predavanja i fotografije, a s vremenom i razvojem tehnike svoje su doživljaje i kadrove dalekih i nepoznatih krajeva počeli snimati filmskim kamerama. Na taj su način planine polako ulazile u urbane sredine, budeći u pojedincima želju da planinarenjem i penjanjem ispišu nove stranice knjiga i snime nove kadrove najljepše životne priče koju nam samo planine mogu priuštiti.

Istaknuo bi razgovor s posjetiteljicama ovogodišnjeg Mosor Film Festivala koje su za Festival čule od prijatelja, ali nisu nikad dosad planinarile, pa tako ni bile na Mosoru. Usprkos tome, nisu dvojile ni trenutka kad su čule za pozitivnu atmosferu prijašnjih izdanja Festivala. Kupile su šator, dobri ljudi (onih drugih i nema na Festivalu) pomogli su im postaviti ga na livadi i siguran sam kako će i u budućnosti nastaviti s planinarenjem. Tim više, što su se nakon MosFF-a raspitivale za upis u planinarsku školu. Siguran sam da priča poput te imamo svake godine na Festivalu.

Da li ti se kao planinarskom vodiču i osobi vrlo aktivnoj u splitskoj outdoor sceni čini da je u brdima sve više planinara i brdskih trkača?

Definitivno! Dovoljno mi je samo prisjetiti se kako je moje planinarsko društvo HPD „Mosor“ 2006., kad sam se na poziv tadašnjeg predsjednika Gorana Gabrića aktivnije uključio u rad Društva, imalo nekih 300-tinjak članova, dok je 2018. završilo s dosad najvećim brojem članova u povijesti „Mosora“, 1.200. Ogroman je interes za planinarenjem među svim generacijama naših sugrađanki i sugrađana, pa više nije kao nekad neobično vidjeti veliki broj planinarki i planinara na mosorskim stazama. Isto tako je i s brojem posjetitelja Mosor Film Festivala, koji je ove godine čak i nas organizatore ostavio pomalo zatečenima.

Da li većina filmova koji se prokazuju obrađuje uglavnom planinarenje po stranim zemljama, ili ima i hrvatskih lokaliteta s ciljem populariziranja naše zemlje?

Preferiramo filmove koji prikazuju prvenstveno ljepote našeg Dinarskog gorja, za kojeg meni osobno nema ravnog po ljepoti i raznolikosti na cijeloj zemaljskoj kugli. Ove je godine to bilo još izraženije jer od 15 filmova u službenoj selekciji, njih čak 12 prikazuje upravo kadrove Dinarskog gorja – Velebita , Mosora, Treskavice, Kamešnice, Kozjaka, otoka Hvara… Iako smo dosad u programima prijašnjih izdanja Festivala imali filmove snimljene na praktično svim kontinentima, kako stranih, tako i domaćih autora.

S kojim problemima se autori najčešće susreću u produkciji, te da li ti se čini da suvremeno vrijeme i moderna tehnologija olakšavaju snimanje planinarskih filmova?

U današnje vrijeme, razvojem filmskih kamera i softvera za obradu filma, te olakšanim korištenjem drona, kreativni autori i bez izdašnije produkcije mogu snimiti izvrsne radove koji su gotovo u rangu kvalitete s bogatim filmskim produkcijama. Svako novo izdanje Mosor Film Festivala donosi očiti pomak u kvaliteti snimanja i montaže planinarskih filmova, a to vjerojatno ponajbolje zamjećujemo mi iz organizacijskog odbora koji smo pogledali sve filmove prikazane u dosadašnjim festivalskim izdanjima.

Ima li na festivalu filmova i gostiju iz inozemstva, imate li suradnju sa stranim festivalima?

Na Mosor Film Festivalu su dosad osim domaćih autora sudjelovali i autori iz Engleske, Italije, Poljske, SAD-a, Bosne i Hercegovine, Slovenije i Crne Gore. Od samog početka Mosor Film Festivala imamo izvrsnu suradnju s kolegama i našim prijateljima iz Kreševa koji u Bosni i Hercegovini organiziraju festival outdoor fotografije i filma 3FOK. Direktor njihovog festivala je bio jedan od članova žirija na ovogodišnjem MosFF-u.

Čini li se ponekad da na planinarskoj sceni treba više promovirati kulturu ovakvim manifestacijama?

Od početka smo smatrali kako jedan od primarnih ciljeva festivala mora biti prezentacija rada široj javnosti nepoznatih autora, kako planinarskog filma, tako i planinarske knjige, ali i svih oblika kulture u kojima stvaraju planinari. Upečatljiv plakat festivala je i ove godine napravila naša planinarka Ivona Banjan, efektnu nagradu je izradila naša planinarka Marija Stupalo, dok je za vizualno rješenje festivala zaslužan naš alpinist Josip Glavinović. Među planinarima je puno kreativnih ljudi kojima Mosor Film Festival omogućava da iskažu svoje umjetničku slobodu. Mosor Film Festival danas ne promovira isključivo filmsku umjetnost, već i književnost, likovnu umjetnost, glazbu, ples…

Ovogodišnji Mosor film festival bio je po mnogočemu specifičan jer ste uveli mnogo inovacija. Možeš li nam reći nešto više o tome?

Od ove godine Mosor Film Festival više nije revijalnog, već natjecateljskog karaktera, pa je po prvi puta stručni žiri u sastavu Jurica Pavičić (filmski kritičar i književnik), Jasen Boko (dramaturg i književnik) i Ivan Stanić (direktor 3FOK festivala) dodijelio nagradu Grand Prix pobjedničkom filmu „Why“ Nikole Horvata, te posebne nagrade žirija autorima filmova „Velika planina Denali“ i „This is mountaineering“. Osim toga, ovogodišnji 6. Mosor Film Festival se po prvi puta održavao tijekom čak četiri dana, za razliku od prije kad se sve događalo u subotu. Novina su bile i promocije planinarske literature, kao i brojne radionice za djecu i odrasle. Tako su naši najmlađi otkrili čari orijentacijskog trčanja, ali i izrade planinarskih fotografija, dok su oni nešto stariji izrađivali hranilice za ptice, vježbali jogu i pošumljavali opožarene padine Mosora s 200 sadnica hrasta medunca. U nedjelju ujutro smo po prvi puta imali i fantastičnu cirkusku predstavu jedne mlade francuske družine,što je bio plod suradnje Mosor Film Festivala s Festivalom neobičnih obitelji koji se upravo tih dana održavao u Splitu. Covid-u za dišpet, imali smo najbogatiji program dosad!

Kako je problem s korona virusom utjecao na izazove u organizaciji, te da li ti se čini da je utjecao na motiviranje ljudi da svoje slobodno vrijeme više provode u prirodi, baveći se raznim rekreacijskim sportovima?

Mosor Film Festival se svih prijašnjih godina održavao početkom lipnja, povodom Svjetskog dana zaštite okoliša, ali s obzirom na lockdown koji smo doživjeli zbog pandemije sredinom ožujka odlučili smo termin prebaciti na prvu polovicu rujna. Vjerujući kako će dotad zbog ljeta i visokih temperatura virus oslabiti, a s njim popustiti i preporučene epidemiološke mjere. I bili smo u pravu! Ljeti zbog vrućina koje vladaju mosorskim kršem festival nije moguće organizirati, ali već u ovo doba od 10. do 13. rujna temperature postaju ugodnijima za planinarenje.

Broj posjetitelja je daleko nadmašio sva naša očekivanja, pa je tijekom četiri dana trajanja MosFF-a festivalska događanja posjetilo više od 800 zaljubljenika u filmove, knjige, predstave i glazbu. Prostrana livada je omogućila da na njoj svatko pronađe svoj mirni kutak, ispunjavajući pritom sve propisane epidemiološke mjere u to vrijeme. Predsjednik žirija Jurica Pavičić je prilikom dodjele nagrada ustvrdio kako je ovo vjerojatno bio najposjećeniji festival ove godine u Hrvatskoj.

Ima li nade da Mosor film festival u budućnosti dobije i prošienu verziju s organiziranim planinarskim turama, trkom, panel raspravama, promocijama knjiga i sličnim sadržajima?

Ekskluzivno mogu najaviti kako od sljedeće godine, osim nagrade stručnog žirija, uvodimo i nagradu publike, kao i nagradu za najbolju planinarsku knjigu u protekloj godini. Postaviti ćemo izložbu fotografija povodom 90-te godišnjice otvorenja planinarskog doma „Umberto Girometta“, planiramo još veći broj radionica za djecu i odrasle, vođene planinarske ture… Ideja je puno, ali dana je malo, pa se idemo odmah uhvatiti posla!

Za kraj bi samo iskoristio priliku da pozovem sve autore planinarskih filmova i knjiga da svoje radove prijave za 7. izdanje Mosor Film Festivala koji će se održati u periodu od 9. do 12. rujna 2021.