SLJEME TAK IMAM TE RAD – 5 razloga zbog kojih Zagrepčani obožavaju izlete na Medvednicu

SLJEME TAK IMAM TE RAD – 5 razloga zbog kojih Zagrepčani obožavaju izlete na Medvednicu

Rijetko koja metropola ima planinu s kojom živi u simbiozi. Njeno ime govori kako su je nekada naseljavali medvjedi, a u spilji Veternici pronađen je i kostur medvjeda iz pradavnih vremena (te kostur najstarijeg stanovnika grada Zagreba). Čak su se i turisti izjasnili da im je Medvednica atrakcija broj jedan, ispred Mirogoja, Markovog trga i katedrale. Ova naizgled mala planina uopće nije mala – sadrži preko 50 planinarskih staza, brojne planinarske domove, prirodna blaga i kulturna zdanja. Pa evo, pokušat ćemo izdvojiti pet razloga zbog kojih Zagrepčani vole Medvednicu.
Matej Perkov
Matej Perkov
4 min
prije 2 m

Medvednica je planina dugačka čak 42 km, a staza „Planinarski put Medvednicom“ vodi vas na brojne atraktivne lokacije i da bi je ishodali treba vam čak četiri dana! Omiljeno je izletište Zagrepčana, ali svojom ljepotom i posebnošću privlači izletnike i planinare iz cijele Hrvatske.

1. Šumovita oaza

Tko bi rekao da treba samo 20 minuta vožnje tramvajem od glavnog trga do šumske idile u kojoj više nemaš osjećaj blizine metropole? Čist zrak, pjev ptica i planinarske staze koje vode na sve strane, ovisno kamo već želiš ići. Unatoč blizini velikog grada, sljemenske šume pune su životinja: ovdje ćete lako sresti lisicu koja maše šarenim repom, vjevericu koja će iznenađeno zaskvičati kad vas vidi, te lakonoge srne koje će vas prvo bojažljivo promotriti, a onda u skokovima pobjeći u gustiš.

Vukova i medvjeda nema (makar ih je bilo nekada davno), ali treba se paziti divljih svinja koje su posebno opasne kada okote oprase mladunce zbog kojih su veoma zaštitnički nastrojene. Teško je reći kada je šuma ljepša: u proljeće i ljeto dok se zazeleni i svojim krošnjama vas štiti od sunca, ili pak u jesen, kada poput konfeta šareno lišće pada po tlu i šuška pod nogama? Da li je to možda ipak zimi, kada snježni ogrtač pokrije sve, a male vile skakuću po granam i ruše snijeg na planinare? Odlučite sami!

2. Krševit krajolik usred Panonske nizine

Planine sjeverozapadne hrvatske najčešće doživljavamo kao pitome, uglavnom pokrivene šumom, dok tek gdjegod iz tla izvire neki kamen ili manja stijena. Medvednica je građena od nekoliko vrsta stijena, a postoje lokacije koje su posebno stjenovite, pa tako i atraktivne i omiljena su točka obilaska planinara. Zahvaljujući Augustu Šenoi, nadaleko su poznati Kameni svati na zapadnoj strani planine. Prema legendi, stijene su okamenjeni svatovi koje je proklela majka mladoženje jer joj se nije sviđao sinov izbor žene.

Za istočnoj strani Medvednice, iznad sela Vidovec, nalaze se stijene Pečovje kojima vodi nemarkirana, ali prohodna staza. Vrlo atraktivna staza na kojoj se mjestimice morate pripomoći i rukama jedna je od najatraktivnijih na Medvednici, a s vrha stijene puca lijep pogled. No, možda najposebnije i najljepše mjesto mnogima su Horvatove stube. Do njih možete doći iz nekoliko pravaca, ali najčešća polazna točke je izletište Hunjka. Zaljubljenik u Medvednicu i veliki entuzijast Vladimir Horvat čak je sedam godine provodio svaki slobodni trenutak gradeći stube od kamena, bez korištenja betona.

Stube su nekoliko put obnavljane, a ima ih čak 500. Prolaze fantastičnim krajolikom koji podsjeća na Velebit ili Gorsko Kotar, a tik uz stube nalaze se i tri zanimljive špiljice. Klincima će se najviše svidjeti Patuljkova špiljica pri vrhu stuba!

3. Špilje i rudnici

Na Sljemenu postoji nekoliko špilja, a najveće i najpoznatije su Veternica iznad Stenjevca koju možete posjetiti uz stručan obilazak vodiča, dok se na istočnoj Medvednici nedaleko Lipe nalazi Velika Peć, plitka špilja veoma visokog svoda koji je čini atraktivnim. Podno skijaške staze nalazi se nekoliko zatrpanih Francuskih rudnika, ali posebno su zanimljivi i za turistički obilazak uređeni rudnici Zrinskih podno planinarskog doma Grafičar.

Osim što je planinarski dom Grafičar s okolicom prekrasno izletište za obitelji s klincima, špilja je ovdje dodatna atrakcija. U 16. stoljeću rudari su iz Zagreba pješice dolazili do rudnika, cijeli dan kopali, a zatim se vraćali u grad. Dašak prošlosti koji podsjeća na težak život posebice je autentičan zbog figura unutar rudnika, sačuvanih alatki, te stručne priče vodiča.

4. Sakralni objekti i utvrde

Na Sljemenu postoji nekoliko vrlo lijepih Kapelica i crkvi, a također i srednjovjekovnih utvrda. Možda je najljepša kapelica sv. Martina koja se nalazi u Podsusedu i sljubljuje se sa stijenom uz koju je građena još u 13. st., a prema predaji ondje je bila spiljica u kojoj je živio sveti Martin. Podno vrha, iznad Činovničke livade, nalazi se crkva Majke Božje Sljemenske.

Sagrađena je 1932. povodom 1000 godina hrvatskog kraljevstva, a osim što privlači brojne planinare vjernike na nedjeljnoj misi,  poznata je po tradicionalnoj polnoćki koja se ovdje održava na Badnjak. Dok smo u gradu potpuno izgubili duh Božića u totalnoj komercijalizaciji, ovdje i dalje možemo pronaći autentični doživljaj Božića i prisjetiti se djetinjstva. Preko središnjeg dijela Medvednice prolazi Romarski planinarski put koji vodi od Ksavera sve do Marije Bistrice, te se vraća drugom trasom preko Čučerja. Kaže se da se Bogu možeš približiti na mnogo načina, ali odlazak u planinu je najnaporniji, pa možda zato i najljepši! Najpoznatija srednjovjekovna utvrda je Medvedgrad, poznat po Oltaru Domovini, ali i strašne legende o Crnoj kraljici koja se bavila alkemijom i mračnom magijom, te čije blago još navodno leži u tunelima ispod bedema Medvedgrada. Ljeti se unutar zidina održavaju Medvedgradske glazbene večeri. U parku Podsuseda nalazi se ruinirani ostaci utvrde Franje Tahija, a veoma lijepo zdanje je Zelingrad nedaleko grada Zeline na istoku. Ovaj zamak iz 13. sagrađen je na značajnoj poziciji, ali već se u 17. st. spominje kao napuštena ruševina.

5. Planinarski domovi

Na Sljemenu postoje brojni planinarski domovi i planinarske kuće, a mnogi od njih pružaju ugostiteljsku uslugu. Za malo novca možete pojesti kvalitetan ručak načinjen od domaće zdrave hrane, fine štrudle od šumskog voća, orehnjaču ili štrukle. Mnogi dolaze na Sljeme samo zato kako bi se dobro najeli, a i planinari jako dobro znaju da se uvijek na planini otvori apetit i slađe se jede, pogotovo u dobrom društvu. Miris drvene građe, vatrice iz kamina, netom spravljenog jela i čaja u gostu pobuđuje osjećaj doma, tako da se ovdje uvijek osjećamo kao da smo kod kuće ili dragog prijatelja, a ne u restoranu. I osoblje je nekako srdačnije i ljubaznije, nema uobičajene službenosti, obraćanja s „vi“ , bijelih košulja i leptir mašni. Kada je vrijeme lijepo najljepše je vani na suncu, a zimi je posebna romantika presvući se u suhu odjeću i navaliti na dobar grah s kobasicom ili pečenu puricu s mlincima.

Od većih planinarskih domova najpoznatiji su Puntijarka i Runolist na središnjem dijelu Medvednice, te Glavica ponad špilje Veternice. Grafičar i Risnjak najljepši su i svojom arhitekturom neodoljivo podsjećaju na alpske planinske kućice, a planinari koji ne vole gužvu rado će otići na Lipu ili Gorščicu na istočnoj Medvednici, ili pak skroz na zapad u ljupku bajkovitu kućicu na Kamenim svatima. Planinarski domovi nisu samo mjesto okrepe i dobre klope, već i mjesto susreta. Lako moguće da ćete ovdje sresti nekog poznatog, pa će se pauza od nekoliko minuta pretvoriti u veći odmor, pogotovo ako se naruči i neko piće.  Odlazak na Medvednicu susret je s planinom, drugim ljudima, ali ponajviše sa samima sobom. Zato je i volimo!