Surfanje – vještina vožnje vala

Surfanje – vještina vožnje vala

Karmen Korda
Karmen Korda
3 min
prije 1 m

Kada pomislimo na surfanje obično su nam prva asocijacija preplanuli surferi koji na velikim, gotovo beskrajnim, pješčanim plažama love nezamislivo visoke valove i vješto ih savladavaju. Jasno je da je riječ o nimalo jednostavnom sportu, a savladavanje ove vještine nerijetko zahtijeva godine i godine upornosti i zahtjevnih treninga, kao i vrhunsko poznavanje mora i vjetrova.

I tako, dok većina nas traži neku zavjetrinu kako bi nam uživanje u suncu i moru bilo što ugodnije, surferi tragaju za što vjetrovitijim plažama i pokušavaju uhvatiti nekoliko sati na pravim visokim valovima koji samo njima pružaju pravo zadovoljstvo. Zašto je tome tako i koje su čari surfanja? Pokušali smo pronaći odgovore na ta i još neka pitanja.

Počeci suvremenog surfanja

Začeci surfanja sežu stoljećima unatrag u polinezijskoj kulturi. Europski istraživači su ga promatrali još u 18. stoljeću i bilježili svoje opservacije o ovoj zanimljivoj, do tada neviđenoj, aktivnosti. Krajem 19. i početkom 20. stoljeća surfanje na valovima postaje sve popularnije, a danas je postalo svojevrstan zaštitni znak pojedinih zemalja poput Kalifornije i Australije. Surferska natjecanja organiziraju se od 1975. godine te takve manifestacije okupljaju najveće ljubitelje ovog sporta.

Vještina surfanja

Ovaj jedan od najpopularnijih i „najrazvikanijih“ vodenih sportova zahtjeva dobru spremu i vještinu surfera. Surfer se na dasci kreće na valu, obično u smjeru obale, a pokušava se kretati brzinom vala, odnosno doslovce se popeti na val i održavati ravnotežu na njemu pri svim njegovim visinama. Dakle, surfer se mora postaviti na val u stajaću poziciju i „voziti“ val. Visina vala, naravno, ovisi o području na kojem se surfa, a ona može biti od 5-6 metara, pa sve do vrtoglavih 25 metara, što je ipak predviđeno za prave profesionalce.

Tjelesna sprema koju surfer mora posjedovati da bi bio uspješan u ovom sportu mora biti na zavidnoj razini. Izrazito je važna ravnoteža, odnosno stabilizacija čiji je preduvjet jak i stabilan core, ali i ostali mišići, posebno mišići nogu koji igraju važnu ulogu u samom surfanju po valovima. Neupitna je i važnost ostalih mišića poput mišića ruku i ramenog obruča jer surferi obično rukama veslaju do određene točke u kojoj hvataju val i potom se penju na surfersku dasku.

„Samo surfer poznaje taj osjećaj!”

Ova izjava iznimno je popularna među surferima. Osjećaj koji nastane kada se popneš na vrh vala i suvereno se krećeš prema obali neopisiv je, a energija mora i valova te potpuno obuzme, neopisiv je i naprosto ga se treba doživjeti. Jednom kada si na vrhu vala, kada te okružuje more i svježi morski zrak, sigurno ćeš se zaljubiti u ovaj sport i svaki odmor koristiti za nova surferska iskustva.

Iako surfere i surfanje najčešće povezujemo s prekooceanskim, nama egzotičnim lokacijama, ne moramo se uputiti na tako dalek put da bismo se okušali u ovom sportu. Postoje prekrasne i za surfanje pogodne lokacije u Europi, ali i u Hrvatskoj.

Najpopularnije europske surferske destinacije

Europa ima brojna povijesna i kulturološka bogatstva koja privlače brojne turiste, ali isto tako se postavila na visoko mjesto u broju prirodnih bogatstava koja privlače surfere iz različitih dijelova svijeta. Riječ je o prekrasnim obalama Atlantskog oceana gdje su gotovo cijele godine i više nego povoljni uvjeti za surfanje.

To su obala Francuske – mediteranska obala, sjeverozapadna atlantska obala i najpopularnija jugozapadna atlantska obala, obala Španjolske s nezaobilaznim Kanarskim otočjem te obala Portugala. Sve ove zemlje imaju idealne uvjete za surfanje. Klima je povoljna pa je surfanje moguće gotovo cijele godine, obale su sigurne i prostrane, a valovi pravi oceanski koji pružaju onaj pravi surferski adrenalin.

Surfati možete i u Hrvatskoj

Dobre vijesti za sve one kojima je put u inozemstvo luksuz koji si rijetko mogu priuštiti – ne morate potrošiti ogromnu svotu novaca da biste surfali jer postoje dobri surferski spotovi čak i na našoj obali. Surfati možete na jugu Istre i na vanjskim stranama otoka poput Lošinja i Dugog Otoka. Za vrijeme juga stvaraju se najbolji valovi za surfanje pa ćete u Hrvatskoj najčešće moći surfati u jesen ili čak i zimu, što i ne zvuči tako loše s obzirom na blagu mediteransku klimu koja kod nas prevladava. Surfati se može i za vrijeme bure i zapadnjaka. Odabir spota ovisit će, naravno, o tome koji vjetar puše, ali pravi znalci neće imati problema u pronalasku istih.

Što se surfanja u Hrvatskoj tiče, postoji jedan izazov. Naime, s obzirom na specifičnost naše obale, odnosno nedostatak pješčanih plaža i dominaciju kamenite obale te „nepravilnost“ i nepredvidivost valova, surfanje u Hrvatskoj je ipak predviđeno za iskusne surfere. Početnicima preporučujemo dosta prakse prije nego se odluče surfati na nekom od spotova na Hrvatskoj obali.