Klizanje – posebna zimska radost za sve

Klizanje – posebna zimska radost za sve

Karmen Korda
Karmen Korda
2 min
prije 2 m

Čak i oni najveći ljubitelji ljeta, sunca i mora složit će se kako i zima ima svoje čari, posebno kad su u pitanju sportovi i zimske radosti. Iako temperatura znatno opada te nerijetko bude i nekoliko stupnjeva ispod ništice, to ne znači da nam je jedina opcija ostati kod kuće pod dekicom. Zimske radosti, odnosno aktivnosti, brojne su i sigurni smo kako svatko može pronaći nešto za sebe. Skijanje, sanjkanje, klizanje, hokej, grudanje… opcija ne manjka.

Klizanje je posebno zanimljivo, posebno ljubiteljima slične mu aktivnosti – rolanja. Također, zimi se otvore brojna klizališta, čak i u gradovima uz more koji nemaju klizačku tradiciju, tako da se baš svatko može okušati u ovom gracioznom sportu.

Iako klizanje zahtjeva određene tjelesne predispozicije i motoričke vještine poput koordinacije, ravnoteže i mobilnosti, ne znači da se ne može savladati, čak i u odrasloj dobi. Baš poput rolanja, klizanjem jačamo mišiće nogu, posebno natkoljenice te mišiće zdjelice, odnosno gluteuse s naglaskom na gluteus medius (bočni dio mišića stražnjice) kojeg inače moramo aktivirati posebnim izolacijskim vježbama. Stabilizatori kralježnice, točnije mišići trupa i leđa moraju biti konstantno aktivni kako bismo održavali ravnotežu na ledu, a značaju ulogu imaju i ruke koje prate naše pokrete te nam olakšavaju kretnje. Neupitno je i kako klizanje poboljšava izdržljivost mišića, ali i kardio izdržljivost. Pokušajte klizati kroz nešto dulji period i osjetit ćete kako vam probija znoj.

Rekreativno klizanje pogodno je (i zabavno) za gotovo sve populacije. Ipak, brojni su oblici i vrste klizanja koje se razlikuju po mnogim svojim obilježjima, a obično su im jedine zajedničke stavke samo led i klizaljke. Donosimo vam kratak pregled vrsti klizanja koje izdvaja Hrvatski klizački savez.

1. Umjetničko klizanje

Ovo je vjerojatno najpopularnija vrsta klizanja koju svi volimo popratiti i diviti se prekrasnim gracioznim pokretima i veličanstvenim akrobacijama klizača i klizačica. Podrazumijeva vještinu klizača da na ledu izvode različite elemente poput skokova, okreta i sličnih akrobacija. Obilježava ga savršen spoj elegancije i čvrstoće pokreta koju samo klizači mogu postići. Umjetničko klizanje sport je koji datira još iz 19. stoljeća, a od 1892. godine (kada je i osnovana) natjecanjima „upravlja“ Međunarodna klizačka federacija. Natjecanja u umjetničkom klizanju odvijaju se u četiri kategorije: pojedinačno muškarci, pojedinačno žene, sportski parovi i plesni parovi. Sve navedene discipline su u redovnom programu Zimskih olimpijskih igara.

3. Brzo klizanje na kratke staze

Kao što sam naziv kaže, brzo klizanje na kratke staze sport je u kojem je cilj preći zadanu udaljenost (koja ovisi o disciplini) u što kraćem vremenu. Natjecatelji se natječu po kružnoj stazi duljine 111,12 metara, za razliku od standardnog brzog klizanja koje se izvodi na stazi duljine 400 m. Staza za brzo klizanje na kratke staze se uglavnom priprema na hokejaškim terenima. Ovo je također Olimpijski sport. Ženske kategorije brzog klizanja su 500 m, 1000 m, 1500 m i štafeta na 3000 m. Muške kategorije su jednake ženskima, osim što je u tom slučaju štafeta 5000 m.
Obzirom je riječ o jednom od najbržih sportova u kojem klizači postižu brzine i do 50 km/h, jasno je da je potrebna posebna oprema. To su neophodne specijalizirane klizaljke, kaciga, rukavice te štitnici za koljena i potkoljenice.

3. Sinkronizirano klizanje

Sinkronizirano klizanje možemo definirati kao grupno umjetničko klizanje. Upravo to što je „grupno“ čini ga znatno izazovnijim jer je cilj da svi članovi izgledaju poput jednog, da su savršeno koordinirani i da njihovi pokreti „teku“ prateće koreografiju koja se sastoji od zadanih i slobodnih dijelova. To je najmlađa disciplina klizanja priznata od strane Međunarodne klizačke federacije 1909. godine.