Znate li koliko vrsta penjanja postoji?

Znate li koliko vrsta penjanja postoji?

Vladimir Šimović
Vladimir Šimović
3 min
prije 5 m

Tokom godina svog bavljenja tim sportom često, od neupućenih ljudi dobijem isti upit. A što je točno penjanje? Odgovor je dosta kompleksan i pokušat ću ga odgovoriti kroz ovaj tekst.

Naime, postoji više različitih vrsta penjanja. Penjanje se često miješa s alpinizmom ili planinarenjem. Činjenica da je u Hrvatskoj penjanje pod ingerencijom Hrvatskog Planinarskog Saveza ne pomaže. Ukratko, sve vrste penjanja (osim penjanja po ledu) imaju jednu stvar zajedničku, a to je da penjač za napredovanje koristi samo snagu svog tijela i nikakve dodatne alate, osim eventualno posebnih tenisica na koje ćemo se kasnije vratiti. Razlike su samo u vrsti opreme koja služi isključivo za osiguranje spomenutog penjača. Ono što se također može reći za sve vrste penjanja jest da treningom dobijete sposobnost izgledanja dobro bez majice.

Ekstremno, a sigurno

Od raznih vrsta penjanja, najčešće bi bile tvz. sportsko penjanje, tradicionalno penjanje i boulderiranje. Sportsko penjanje podrazumijeva fiksnu zaštitu (spitovi) na stijeni koju penjač koristi za osiguranje, dok kod tradicionalnog penjanja pri svakom usponu penjač postavlja privremenu zaštitu (tzv. „čokovi“ i „frendovi“). Fiksnu zaštitu na stijenu postavlja osoba koja prva „oprema“ smjer, tj. buši rupe za spitove, postavlja kraj smjera u obliku sidra (zamislite horizontalno postavljen lanac zabušen u stijenu) te čisti stijenu od prljavštine, labavog kamenja i raslinja. Iako ga se percipira kao adrenalinski ili ekstremni sport, penjanje to zbilja nije, te je ujedno i jako siguran sport. Svaki spit na stijeni ima nosivost od (okvirno) 25kN (2.5 tone za one koji se ne sjećaju fizike), a eventualni padovi s posljedicama na zdravlje penjača su rijetki i obično se vežu uz velike pogreške u prosudi penjača ili osobe koja ga osigurava.

Visina stijene kod sportskog i tradicionalnog penjanja nema ograničenje već je jedino pitanje koliko „dužina“ (tj. pitcheva) se penje, tj. je li smjer više dužinac (tvz. multi pitch) ili ne. Naime, tipična duljina užeta za osiguravanje jest od 50 do 80 metara, i ako je smjer duži od toga, penje ga se u dijelovima. Kod boulderiranja penjač ne koristi uže za osiguravanje već mobilne strunjače (tvz. crash padove), a stijena na koju se penje rijetko prelazi 5 metara visine (boulder bi u grubom prijevodu s engleskog značio veliki kamen).

Još postoje tzv. soliranje i deep water solo penjanje. Soliranje je oblik penjanja u kojem nema osiguranja i svaki pad obično znači i smrt i definitivno nije nešto što bi se trebalo slaviti i popularizirati, a deep water solo je oblik penjanja kod kojeg osiguranje pruža voda tj. more koje se nalazi ispod stijene.

Autor ovog teksta je probao sportsko penjanje, boulderiranje i deep water solo. Generalno, sve tri spomenute vrste penjanja zahtijevaju snagu, izdržljivost, fleksibilnost te koordinaciju pokreta i generalnu motoričku inteligenciju. To se naravno može reći za mnoge aktivnosti sportskog karaktera, ali ono što penjanje izdvaja je nužna fuzija svih spomenutih vještina te vježbanje jedne specifične snage na koju se možda niti jedan sport toliko ne oslanja. Radi se o snazi vaših prstiju.

Outdoor sport koji se trenira u zatvorenom

Treniranje penjanja oblikuje skladno tijelo s naglaskom na razvoj gornjeg dijela tijela, pogotovo svih aspekata snage ruku. Promatrači penjača primjećuju korelaciju između dužine bavljenja penjanjem i jačinom želje za biti bez majice kad god je to socijalno prihvatljivo. Popularan vic kaže, ako je penjač sam u šumi, da li i dalje skine majicu? Svaki penjač instinktivno zna da je odgovor da!

Ljepota penjanja je ta, da vas kao i trail trčanje, planinarenje i slični outdoor sportovi, vodi u prirodu. Za razliku od tih sportova, penjanje se uglavnom trenira u zatvorenim prostorima, na umjetnim zidovima. Na visokim umjetnim zidovima simuliramo sportsko penjanje vani i time trenirao nužnu izdržljivost za duge smjerove, dok na boulder zidovima u dvorani treniramo snagu potrebnu za svladavanje intenzivnijih dijelova smjera kod penjanja vani. Poželjno bi bilo da se uz samo penjanje na umjetnoj stijeni paralelno trenira fleksibilnost i snaga tijela radi prevencije ozljeda.

Ako vas penjanje zanima, raspitajte se o postojanju dvorane u vašem gradu. Kako je penjanje uvršteno u službeni program Olimpijskih igara 2020., kao sport se približilo mainstreamu što je dovelo do povećanog interesa javnosti za njega pa samim time i otvaranja više dvorana.